Od 1. do 4. listopada sudjelovali smo na Međunarodnom VII. znanstvenom i stručnom skupu „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“, u organizaciji Aquariuma Pula, Morskog obrazovnog centra Pula, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilište u Zadru i Institut Ruđer Bošković. Skup se održao u Kongresnoj dvorani Hotela Neptun u Nacionalni park Brijuni, ovogodišnjem partneru skupa.
Na skupu je sudjelovalo više od 100 stručnjaka i znanstvenika, uz 44 usmena izlaganja i 26 posterskih prezentacija o klimatskim promjenama, bioraznolikosti, zaštiti ekosustava i otpornosti obalnih područja.
Naš laboratorij predstavio je dr. sc. Željko Pavlinec, koji je izložio istraživanje o sezonskim promjenama mikrobnih zajednica u vodi i sedimentu zaštićenog močvarnog staništa Palud.
Skup su otvorili organizatori te direktorica Turističke zajednice grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarska županija - Regione Istriana Bruno Kostelić, v. d. ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Mladen Ćoza i dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, koji je istaknuo kako se od 1980-ih na Sredozemlju bilježi tri puta veća učestalost morskih toplinskih valova, duljih perioda ekstremno povišene temperature mora, dok je njihovo trajanje produljeno za čak 50 %.
Poseban naglasak bio je na ulozi zaštićenih morskih područja (MZP) u prilagodbi klimatskim promjenama. Plenarni predavač Saul Ciriaco iz Area Marina Protetta Miramare istaknuo je njihovu važnost za istraživanje, dugotrajno praćenje stanja ekosustava i edukaciju. Kao primjer naveo je projekt obnove mediteranskih koraljnih grebena, u sklopu kojeg se odabiru otpornije kolonije te prate njihov rast i preživljavanje. MZP-ovi tako postaju svojevrsni „laboratoriji na otvorenom“ za prilagodbu klimatskim promjenama.
U drugom plenarnom predavanju dr. sc. Aljoša Duplić predstavio je EU Uredbu o obnovi prirode i nacrt Nacionalnog plana obnove prirode Republike Hrvatske. Uredba donosi zaokret od naglaska na očuvanju postojećih staništa prema aktivnoj obnovi degradiranih staništa, s ciljem povećanja bioraznolikosti, otpornosti ekosustava i dobrobiti za ljude.
Među zaključcima skupa istaknute su važnost pravovremenog dijeljenja istraživačkih podataka, praćenja bolesti morskih organizama, bolje pripreme obalnih gradova, povezivanja znanosti i struke te razvoja oceanske pismenosti. Kao važne inicijative izdvojene su razvoj nacionalne platforme za praćenje klimatskih podataka i procjenu rizika te Europski okvir za plavo obrazovanje, usmjeren na snažnije uključivanje tema o moru u obrazovne programe.
Izlaganja su dostupna u Knjizi sažetaka (https://adria-climate.hr/.../0...), a uskoro će biti objavljeni i Zaključci skupa.
Srdačno zahvaljujemo svim sudionicima te članovima Organizacijskog i Znanstvenog odbora na uspješno provedenom skupu, kao i ovogodišnjem partneru, Javnoj ustanovi Nacionalni park Brijuni, na gostoprimstvu i organizaciji stručnog izleta.
Posebnu zahvalu upućujemo našoj Eli Pahor na velikom doprinosu organizaciji i provedbi skupa.
Veselimo se nastavku suradnje te daljnjem razvoju skupa i jačanju njegova značaja.
𝐀𝐮𝐭𝐨𝐫𝐢𝐜𝐚 𝐟𝐨𝐭𝐨𝐠𝐫𝐚𝐟𝐢𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐍𝐚𝐭𝐚š𝐚 𝐒𝐮𝐧𝐝𝐚𝐫𝐚.