Otvoreno more

Područje otvorenog mora predstavlja stanište za brojne organizme koje razvrstavamo u dvije zasebne skupina; plankton i nekton. U našem akvariju možete pobliže upoznati česte stanovnike poput morskog psa mekuša, gofa, žutulje i strijelki.

(Mustelus sp.)

Pas mekuš

Pridnena vrsta rasprostranjena u cijelom istočnom Atlantskom oceanu i Sredozemnom moru. Obitava na dubini od 5 do 200 m na muljevitim, pjeskovitim i šljunčanim dnima. Komercijalno se love u Sredozemlju, ali i u Hrvatskoj.

Za one koji žele znati više

U Hrvatskoj je prema IUCN-u uvršten u kategoriju gotovo ugrožene vrste (NT- Near Threatened). Kako bi se povećala brojnost ove vrste neophodno je utvrditi mrijestilišta duž istočnog Jadrana, propisati najmanju dužinu ispod koje se ne smije izlovljavati (npr. 80 cm dužine) te poštivati lovostaj.

(Seriola dumerili, Risso, 1810)

Gof

Termofilna vrsta ribe koja se tijekom zime zadržava u dubljim dijelovima otvorenog mora, a dolaskom toplijeg vremena približava se plićim obalnim vodama. Snažan je grabežljivac te najčešće obitava u južnom Jadranu. Može narasti do 1.8 m i težiti do 80 kg. Važna je komercijalna riba zbog dobre kvalitete mesa.

Za one koji žele znati više

Manji gofovi (do oko 0.5 kg) zovu se “žuteji” zbog karakteristične žućkaste boje. Kad težina ribe pređe oko pola kilograma, žutej poprima srebrnkastu boju i tada se naziva “felun”. Tek kada odraste, naziva “gof” ili “orhan”.

(Dasyatis pastinaca, Linnaeus, 1758)

Žutuga (Žutulja)

Riba hrskavičnjača iz porodice žutulja (Dasyatidae) ima nazubljenu bodlju na repu na čijoj se osnovi nalazi otrovna žlijezda koja proizvodi otrov. Hrani se uglavnom beskralježnjacima te im bodlja služi isključivo za obranu. Zaštićena je vrsta u Republici Hrvatskoj; ubraja se u osjetljive svojte (VU – Vulnerable) te je izlov strogo zabranjen.

Za one koji žele znati više

Kada se osjećaju ugroženo, podižu rep i naglim pokretom ubadaju žrtvu. Budući da su ubodi vrlo brzi i snažni, bodlja duboko prodre u ranu, a nazubljeni je rubovi šire. Potom se kida ovojnica i žlijezda te se otrov ubrizgava u ozlijeđeno tkivo. Pri ubodu se bodlja obično slomi i vrh ostane u tkivu žrtve, no vršak bodlje se s vremenom regenerira. Otrov se sastoji od termolabilnih proteina i najbolja metoda njegova uništavanja je vrućom vodom, primarno djeluje na krvožilni sustav i srčani mišić.

(Pomatomus saltatrix, Linnaeus, 1776)

Strijelka

Termofilna vrsta koja se iz južnog, raširila u sve ostale dijelove Jadrana. Agresivni je predator koji ima izrazito negativan utjecaj na prirodno nastanjene populacije riba poput cipala i brancina. U Jadranu obitava u cijelom obalnom pojasu na dubinama od 2 – 200 m, a preferira i blizinu slatkih voda. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonošcima. U Istri se lovi u većim količinama, posebno na području Tarske vale.

Kupi ulaznice za Aquarium Pula, jednostavno i brzo