Uzgojna jedinica

Uzgoj koralja

Uzgoj tropskih koralja u našem akvariju potiče se zbog njihove izuzetne atraktivnosti ali i zbog podizanja svjesti javnosti o potrebi njihova očuvanja u prirodi.

Koralji se u prirodi razmnožavaju spolnim i nespolnim putem te se uzgajanje koralja provodi na više načina, a najčešće se koristi tzv. fragmentacija (en. fragging), nespolan način razmnožavanja. Postupak započinje odabirom zdravog matičnog koralja od kojeg se uzimaju fragmenti, veličine nekoliko centimetara. Fragmenti se pričvrste na podlogu (kamenčići, keramičke pločice ili plastični stalci) koristeći podvodno ljepilo ili gumene trake dok se ne pričvrste prirodno.

Uzgoj koralja zahtjeva izuzetno čistu vodu stoga moramo pratiti i održavati optimalne razine nutrijenata poput fosfata, nitrita, nitrata i amonijaka, te mikroelemenata poput kalcija i magnezija. Također, neizostavno je održavati odgovarajući alkalinost vode, pH vrijednosti između 8.1 – 8.5.

Osim navedenih parametara, a ovisno o specifičnim potrebama pojedine vrste, koralji se unutar bazena raspoređuju na različite pozicije, kako bi im se osiguralo idealno strujanje vode i osvjetljenje. Hrane se fito - i zooplaktonom.

Koljeno žarnjaka (Cnidaria) obuhvaća podskupinu Anthozoa s oko 6000 vrsta koralja. Trenutno, Aquarium Pula provodi proces detaljne identifikacije svake vrste koralja izloženih u akvariju.

Uzgoj fitoplanktopna

U našem akvariju, fitoplankton se uzgaja prije svega radi plemenitih periski koje su kod nas stigle u sklopu projekta "Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru".

U cilindričnim spremnicima s pročišćenom morskom vodom uzgajaju se jednostanične alge. Među važnijima je Isochrysis galbana koja je, radi visokog sadržaja lipida, brzog rasta i nedostatka stanične stijenke, optimalni izbor prehrane za ličinke školjkaša. Osim ove alge, uzgaja se Tetraselmis suecica, Phaeodactylum tricornutum i Nannochloropsis oculata, a planira se uvođenje još vrsta (Chaetoceros affinis, Chaetoceros calcitrans, Tetraselmis chui, Rhodomonas salina, Rhodomonas báltica, Tisochrysis lutea).

Fitoplankton procesom fotosinteze stvara organske tvari koje su važan izvor hrane za zooplankton i filtratorske organizme poput školjkaša, mnogočetinaša itd.

Uzgoj zooplanktona

Osim fitoplanktona bitan izvor hrane za filtratorske organizme predstavlja i zooplankton.

Ličinke račića Artemia salina zbog svoje veličine (0.4 – 0.6 mm) i hranjive vrijednosti uobičajena su vrsta u akvarijskom uzgoju. Potrebnu količinu artemije osiguravamo uporabom modernog sustava (INVE Aquaculture – SEP Art tehnologija), koji omogućava odvajanje tek izvaljenih ličinki od njenih ljusaka, što rezultira čistom i visokokvalitetnom hranom. Ličinke se obogćuju fitoplanktonom.

Uzgoj kolnjaka (Rotifera) i veslonožaca (Copepoda) odvija se u cilindričnim bazenima u pročišćenoj morskoj vodi na temperaturi od cca. 25°C. Zbog svoje male veličine (kolnjaci: 0.1 – 0.5 mm, veslonošci: 1 – 5 mm) ove životinje se nalaze na početku prehrambenog lanca, odmah iza fitoplanktona. Vrlo su bitni u uzgoju riba jer služe kao hrana njihovoj ribljoj mlađi.