Kamenita staništa

Kamenito dno dio je infralitoralne stepenice Jadrana koje se prostire od zone plime i oseke do dubine od tridesetak metara te je trajno prekriveno morem. Preduvjet oblikovanja kamenitog staništa je jako strujanje mora i biogeno učvršćivanje dna koje čini temelj ove zajednice.

(Octopus vulgaris, Cuvier, 1797)

Hobotnica

Životni ciklus hobotnice je kratak, od 12 do 15 mjeseci, no ponekad i do dvije godine. Budući da su hladnokrvne životinje, zimi borave na pjeskovitom dnu otvorenog mora do dubine 80 – 100 m , ali tijekom ljeta, zbog visokih temperatura, napuštaju kamenita obalna područja i odlaze u dublje vode. Ženke postaju spolno zrele s težinom od 600 do 1700 g i veličinom od 12 cm, dok mužjaci spolnu zrelost postižu već s 350 g i veličinom od 10 cm.

Za one koji žele znati više

Hobotnice imaju sposobnost brze promjene boje tijela i to zahvaljujući stanicama smještenim u koži (kromatoforama) koje se mogu rastegnuti i skupiti za nekoliko sekundi. Promjena boje hobotnice povezana je sa stresom ili samim raspoloženjem; kad su preplašene gube boju te postaju izrazito blijede, kad su ljute postaju crvene, pa čak i crne. Kad su opuštene smećkaste su boje, a dok spavaju su žućkaste boje. Zanimljivo je da spavaju otvorenih očiju, odnosno sužavajući samo zjenice.

(Sparus aurata, Line, 1758)

Orada

Komarča ili orada jedna je od najzastupljenijih vrsta kaveznog uzgoja jedinstvena po tome što ima snažnu i razvijenu čeljust s više redova zubi koji joj olakšavaju drobljenje školjkaša i mekušaca. Dvospolac je koji kroz život mijenja spol (tzv. protoandrični hermafroditizam) pa je upravo iz tog razloga nazivamo „kraljicom mora“ jer su svi veći primjerci ženke. Maksimalan životni vijek jedinki je 11 godina, maksimalna dužina je 70 cm (u prosjeku naraste od 33 - 40 cm) i maksimalna težina 17 kg. U prve dvije godine života je mužjak, a u trećoj godini postaje ženka.

Za one koji žele znati više:

U vrijeme mrijesta, od kraja rujna pa do studenoga, u potrazi za dubljim morem, orada/komarča kreće iz Venecije, preko Slovenije i Istre prema jugu te predstavlja vodeću lovnu vrstu. No, tek je u zadnjih desetak godina zabilježeno povećanje ulova divljih orada. Razlog povećanja brojnosti orada u moru su; klimatske promjene (orada je euritermna vrsta kojoj ipak više odgovara toplija voda), uzgoj odnosno bijeg iz kaveza, ali i uzgoj školjkaša na farmama gdje nalaze obilje hrane prilikom čega čine ogromne štete (uništava i do 90% prinosa).

(Dicentrarchus labrax, Line, 1758)

Brancin

Drugi naziv za brancina je „Lubin“ od lat. „Lupus“ što znači vuk i time ga opisuje kao grabežljivu ribu. Ima dugačku čeljust ispunjenu oštrim zubima stvorenim za hvatanje brzo pokretnog plijena. Top je predator, iako kao odrasla jedinka preferira preharnu rakovima, kozicama, mekušcima te naposljetku tek ribama.

Za one koji žele znati više:

Jeste li znali da su temperatura i salinitet glavni oceanografski parametri koji određuju spol brancina/lubina? U prirodnom okolišu odnos spolno zrelih jedinki iznosi 52 % do 69.5 % ženki u odnosu na mužjake, dok je u uzgajalištima taj odnos 75% do 95% mužjaka u odnosu na ženke. Lako podnosi raspon temperature od 8 do 24°C kao i veliki raspon saliniteta.

(Diplodus vulgaris, Geoffroy Saint-Hilaire, 1817)

Fratar

Najbrojnija riba kamenitih staništa koju krase dvije crne mrlje; na škržnom poklopcu i kod repne peraje. Kao i sve vrste iz porodice ljuskavki (Sparidae) dvospolac je koji mijenja spol ovisno o veličini. U Jadranu je rasprostranjena uzduž cijelog obalnog pojasa, a najčešće je možemo pronaći uz zapadnu obalu Istre. Može narasti do 45 cm i težiti do 1,3 kg.

Za one koji žele znati više:

Znate li da se fratar ubraja se u dugoživuću vrstu Jadranskog mora? Naime, ženke žive i do 11 godina, dostižu težinu do 797 g te im duljina tijela varira između 14.5 i 37.5 cm, dok je životni vijek mužjaka kraći, najviše do 10 godina s duljinom tijela koja varira od 14.5 do 36.2 cm te težinom od 760 g.

Kupi ulaznice za Aquarium Pula, jednostavno i brzo