Molimo pričekajte

Pjeskovito dno

Pijesak, mulj i šljunak ubrajaju se u tzv. pomične podloge koji su najzastupljeniji tipovi morskih staništa Jadrana. Pjeskovito dno započinje već od same razine oseke, a najznačajniji predstavnici faune koji nastanjuju površinski sloj su ribe plosnatice (razok, list, romb) te hrskavičnjače (raže i morski psi) te brojni beskralježnjaci poput rakova, školjkaša i ježinaca.

(Raja clavata, Linnaeus, 1758)

Raža kamenica

Raža kamenica je najpoznatija vrsta raže koja obitava u Sredozemlju; ima romboidno tijelo, a na leđima i repu velike bodlje. Ubraja se u gotovo ugrožene vrste (NT – NEAR THREATENED). Poznato je da raže kamenice u Jadranu mogu narasti i više od 1.10 metara, mogu težiti i do 8 kg te živjeti do 15 godina starosti. Ženke raže kamenice dostižu spolnu zrelost pri duljini tijela od 78.4 cm (7 godina), a mužjaci pri duljini od 67.6 cm (5 godina).

Za one koji žele znati više 

Aquarium Pula uspostavio je program uzgoja osjetljivih hrskavičnjača, čiji je predstavnik Srećko, prva raža kamenica rođena pod ljuskom skrbi u RH. Izvalio se 8. siječnja 2020., s dužinom od 7 cm, s rasponom prsnih peraja od 4 cm, i težinom od 7 g. Nakon godinu dana, prije samog puštanja, njegova duljina iznosila je 43 cm, širina 26 cm i težina 326 g. Srećko je dobio markicu pod oznakom Aquarium Pula 001 radi mogućnosti daljnjeg praćenja.

(Scyliorhinus stellaris, Linnaeus, 1758)

Morska mačka Mrkulja

Morska mačka mrkulja noćna je vrsta morskog psa koja najčešće obitava na dubini od 100 do 200 m, no ponekad zalazi i u plitke vode. Ženke polažu jaja u hitinskoj ovojnici, čahuri (tzv. sireninoj torbici“) iz kojih se nakon cca 9 mjeseci rađaju živi mladunci. Gušće populacije stvara uz zapadnu obalu Istre, istočnog dijela Jadrana i na području sjeverozadarskih otoka, području sjeverozadarskih otoka, dok se uz zapadnu, talijansku obalu Jadrana nađu samo pojedinačni primjerci. Prema IUCN kategoriji ugroženosti u RH ubraja se u gotovo ugrožene vrste (NT- Near Threatened).

Za one koji žele saznati više

Oplodnja kod morskih mačaka je unutarnja. Za vrijeme parenja mužjak spiralno pliva oko ženke te se uvija oko njenog tijela. Preobraženu trbušnu peraju, odnosno, kopulatorni organ (mixipterygium) okreće prema naprijed i umeće u nečisnicu ženke te je oplođuje. Ženke odlažu jajne čahure u plitkom moru tijekom cijele godine. 

(Bothus podas, Delaroche, 1809)

Razok

Razok je pridnena vrsta plosnatice koja živi na pjeskovitom ili muljevitom dnu. Najčešće obitava u južnom Jadranu, do dubine 400 m. Može narasti do 45 cm, a hrani se beskralježnjacima i sitnom ribom.

Za one koji žele saznati više

Poput ostalih plosnatica, odmah nakon izlijeganja, mlađ razoka ima oči s obje strane glave, no već nakon nekoliko tjedana, tijelo im se naginje na jednu stranu, a oko prelazi na suprotnu. Ona strana tijela na kojoj su oba oka postaje gornja i pigmentirana, dok strana tijela okrenuta prema dolje postaje donja te počinje blijediti.

(Chelidonichthys lucerna, Linnaeus, 1758)

Lastavica balavica

Lastavica balavica, kokot iz porodice štitoglavki (Triglidae), dobila je ime po velikoj koščatoj glavi koja izgleda poput kacige. Karakteristika štitoglavki je i u tome što „hodaju“ dnom pomoću svoje 2-3 slobodne šipčice prsnih peraja koje im služe i za traženje hrane. Lastavica balavica rasprostranjenija je u sjevernom Jadranu, a uvrštena je u Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske, ali u kategoriji najmanje zabrinjavajuće (LC- least concern) svojte.

Za one koji žele saznati više

Jeste li znali da se nekad smatralo da različito obojani kokoti (tamno, smeđkaste boje i crveni) pripadaju različitim vrstama? Danas se zna da je razlog tome njihovo stanište; ako je na plićem, tada je tamne boje, a ako živi u dubokom da je crvene boje. Nazivaju ih još i ribe leptiri jer svoje dugačke i široke prsne peraje šire poput krila leptira. Nazivaju ih još i ribama hropcima jer se glasaju groktanjem ili gunđanjem, a zvuk proizvode pomoću plivajućeg mjehura kojeg diraju mišići dok vibriraju.

Kupi ulaznice za Aquarium Pula, jednostavno i brzo

Istraži život pjeskovitnog dna