O režnjacima

Što su režnjaci?

Režnjaci, popularno nazvani meduze, spadaju u koljeno žarnjaka (Cnidaria), kojem pripadaju i koralji. One su želatinozni planktonski organizmi čije tijelo čini čak 95–98 % vode. Kao i ostali žarnjaci, meduze imaju žarne stanice (knidocite) kojima hvataju plijen. Nemaju centralni živčani sustav, umjesto toga imaju mrežu živaca i osjetilnih organa, a neke vrste imaju i fotoreceptore koji reagiraju na svjetlost i tamu.

Trenutačno je opisano oko 200 vrsta meduza, koje su rasprostranjene u svim oceanima. Većina režnjaka ima složen životni ciklus koji uključuje fazu polipa (nespolna generacija) i fazu meduze (spolna generacija). No neki, poput morske mjesečine (Pelagia noctiluca), javljaju se samo u obliku meduze, dok poneki imaju samo oblik polipa. Gotovo svi oblici meduza su planktonski, žive u vodenom stupcu i njihovo kretanje uglavnom ovisi o gibanjima vode, iako neke vrste, poput obrnute meduze (Cassiopea xamachana), veći dio života provode na dnu mora.

Meduze igraju važnu ulogu u prirodi – služe kao hrana mnogim ribama, a pomažu i u praćenju zdravlja mora. Osim toga, određene vrste danas se koriste u biomedicinskim istraživanjima, čime doprinose i znanstvenom napretku.

Životni ciklus

Meduze imaju složen životni ciklus koji uključuje izmjenu spolne (meduza) i nespolne (polip) generacije. Odrasla meduza je spolno zrela jedinka koja slobodno pliva u moru. Mužjaci proizvode spermatozoide, a ženke jajne stanice, nakon čega oplodnjom nastaje zigota koja se razvija u planulu.

Planula je ovalna, trepetljikava ličinka koja neko vrijeme slobodno pliva, a zatim se pričvršćuje za čvrstu podlogu i pretvara u polipa. Polip predstavlja nespolnu fazu u životnom ciklusu.

Kod pravih meduza (razred Scyphozoa) polip prolazi kroz poseban proces koji se naziva strobilacija. Tijekom strobilacije tijelo polipa se poprečno segmentira te iz njegovog tijela nastaju mlade meduze – efire. Ovisno o vrsti, polip može proizvesti jednu efiru (monodisk strobilacija) ili više efira (polidisk strobilacija), pri čemu se kod polidisk strobilacije formira više uzastopnih segmenata iz kojih se razvijaju pojedinačne efire. Svaka efira zatim raste i razvija se u odraslu meduzu, čime se životni ciklus zatvara i ponovno započinje.

Za rad u akvariju najvažnija je faza polipa. Budući da su mali i pričvršćeni za podlogu, lakši su za održavanje od odraslih meduza te omogućuju kontroliranu proizvodnju mladih jedinki tijekom cijele godine. Regulacijom uvjeta, poput temperature, svjetlosti i prehrane, može se potaknuti ili usporiti strobilacija, čime se kontrolira broj meduza u akvariju. Zbog toga su polipi ključni za uspješan uzgoj i održavanje populacije meduza u kontroliranim uvjetima.

Sistematika

U sklopu izložbe meduza posjetitelji imaju priliku upoznati raznolik svijet mediteranskih i egzotičnih vrsta. Među mediteranskim predstavnicima ističu se Aurelia sp., Chrysaora hysoscella, Cotylorhiza tuberculata, Mnemiopsis leidyi, Pelagia noctiluca te Rhizostoma pulmo. Postav također obuhvaća i egzotične vrste poput Cassiopea sp., Catostylus mosaicus, Chrysaora chesapeakei, Chrysaora colorata, Chrysaora fuscescens, Chrysaora plocamia, Lychnorhiza lucerna, Mastigias papua, Phyllorhiza punctata, Rhopilema esculentum, Sanderia malayensis i Stomolophus sp., koje dodatno obogaćuju izložbu svojom raznolikošću oblika i boja.