Centar za oporavak morskih kornjača

Oporavak glavatih želvi u našem Centru, u većini slučajeva traje do 6 mjeseci. Najčešće ih primamo tijekom zimskih mjeseci te ih u periodu toplijeg vremena (lipanj - listopad) vraćamo natrag u more.

Morske kornjače su migratorne vrste koje obitavaju u svjetskim morima preko 110 milijuna godina, no svakodnevni antropogeni utjecaj na morski ekosustav predstavlja neposrednu opasnost za njihov opstanak. U svjetskim morima obitava sedam vrsta morskih kornjača, dok se u Sredozemlju gnijezde isključivo dvije vrste: glavata (Caretta caretta) i zelena (Chelonia mydas) želva. Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve, koji je zbog svoje male dubine i životom bogatog područja idealan za njenu ishranu. Prema „Međunarodnom savezu za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava“ (IUCN-u, 2015.), glavata želva proglašena je najmanje zabrinjavajućom (LC) u Sredozemlju, dok je na globalnoj razini kategorizirana osjetljivom vrstom (VU). Modernim metodama procijenjeno je da u Jadranu obitava preko 20 000 jedinki.

Morske kornjače izložene su antropogenim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku, kao što su: klimatske promjene, protuzakoniti lov i komercijalni ribolov, izljevi nafte, umjetno osvjetljenje, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, morski otpad i onečišćenje te destruktivne ribolovne tehnike.

O centru

Populacije morskih kornjača su krajem 20. stoljeća bile u drastičnom opadanju te upravo su se zbog toga diljem svijeta započeli osnivati centri za njihov oporavak.

U Hrvatskoj je upravo naš Centar prvi takve vrste, a djeluje od 2000. godine. Osim liječenja i skrbi, aktivnosti Centra odnose se i na podizanje svijesti šire javnosti o njihovoj zaštiti. Jedan od vida edukacije je i manifestacija povratka morskih kornjača u more koja se odvija u lipnju i listopadu svake godine.

U Centru je do danas oporavljeno i vraćeno natrag u more preko 200 glavatih želvi i 1 zelena želva.

Smještaj kornjača

Kornjače se u Centru oporavljaju u bazenima različitih volumena:

u bazenima za intenzivnu njegu u karantenskom odjelu,
većim bazenima za daljnji oporavak i rehabilitaciju unutar akvarija,
u suradnji s NP Brijuni, rehabilitacija kornjača provodi se i u njihovom vanjskom bazenu (14x10x3 m).

U karantenskom odjelu, u bazenima manjeg volumena (1500 litara) koristi se filtracijski sustav uz grijanje vode. Naime, viša temperatura pogoduje boljem primanju terapije i bržem oporavku. Koriste se i UV lampe koje imitiraju sunčevu svjetlost te pridonose poboljšanju općeg stanja kornjače.

Nakon što su izvan životne opasnosti, kornjače se rehabilitiraju u većim bazenima. Podkupolni bazen (30 000 litara) direktno je spojen na glavni akvarijski protok, sa svježom morskom vodom i temperaturom od 0 C. Osvijetljen je najmodernijom LED rasvjetom te je opremljen modernim filtracijskim sustavom. Upravo je rehabilitacija u većim i dubljim bazenima za kornjače neophodna, jer se na taj način prilagođavaju i pripremaju (jačanje mišića plivanjem, samostalni pronalazak hrane) za skori povratak u more.

Aktivnosti

Prilikom dolaska u Centar, obavlja se detaljan pregled kornjače kako bi se utvrdilo njeno zdravstveno stanje i procijenila težina ozljeda.

Svakodnevna briga

Oporavak morskih kornjača odvija se pod nadzorom veterinara koji propisuje potrebni tretman. Svakodnevna njega kornjača obuhvaća redovito hranjenje i čišćenje bazena te pregled njezinog zdravstvenog stanja. Hrane se različitim morskim organizmima, najčešće srdelom, jer ona predstavlja kvalitetniju hranu od njihove normalne prehrane (beskralježnjaci). Budući da pripadaju gmazovima, hladnokrvnim organizmima, potrebno ih je izlagati UV-zrakama: prirodnom izvoru svjetlosti i/ili UV lampama koje imitiraju sunčevu svjetlost. Ovisno o tome da li se radi o upalnom procesu u kornjači, ozljedi ili pothranjivanju i dehidraciji, potrebno je primijeniti različite dijagnostičke metode i liječenja; rendgen, endoskopski pregledi, UZV, antibiotici, lijekovi za suzbijanje bolova, infuzija, vitamini, medni oblozi za brže zacjeljivanje rana itd.

Pripreme za vraćanje kornjače u more

Prije povratka kornjače u more, potrebno je procijeniti stanje ozljeda, pokretljivost i uhranjenost jedinke. Ukoliko je kornjača spremna za povratak, označava se pomoću malih pločica koje se pričvršćuju na prednje peraje. Na pločici je identifikacijski broj jedinke, kako bi se u slučaju ponovnog pronalaska usporedila težina, duljina oklopa i zdravstveno stanje s prijašnjim podacima.

Važnost centara za oporavak morskih kornjača

Rehabilitacija morskih kornjača jedinstveni je vid zaštite koji prelazi granice pojedinačnih oporavaka jedinki. Ona uključuje istraživanja i opažanja koje povećavaju znanje o biologiji morskih kornjača pa tako i o mogućnostima zaštite vrsta.
Veterinari, biolozi i ostali sudionici uključeni u njihov oporavak primjenjuju svoja znanja i izvan Centra tako što podupiru istraživanja i inicijative zaštite.
Bliski susret s ozlijeđenim kornjačama, njihova ranjivost, ali i karizmatičnost, senzibilizira i navodi javnost na promjene te ukazuju na potrebu aktivnog djelovanja te odgovornosti za opstanak vrste.

Usvojite kornjaču

Postanite i Vi aktivni sudionici u zaštiti i očuvanju morskih kornjača. „Usvajanjem morske kornjače“ pridonijet ćete opstanku vrsta koje su trenutačno među najugroženijima na svijetu. Pri usvajanju morske kornjače bit će vam dodijeljena diploma za usvajatelje kornjače, fotografija odabrane kornjače s opisom te promidžbeni letak.

Svaki usvajatelj dobiva i počasno mjesto u prvim redovima pri puštanju usvojene kornjače natrag u more. Datum povratak kornjača bit će vam dostavljeno na e-mail adresu.

Omogućite joj nastavak putovanja!

Usvoji kornjaču