Centar za oporavak morskih kornjača

Oporavak glavatih želvi u našem Centru, u većini slučajeva traje do 6 mjeseci. Najčešće ih primamo tijekom zimskih mjeseci te ih u periodu toplijeg vremena (lipanj - listopad) vraćamo natrag u more.

Morske kornjače obitavaju u svjetskim morima preko 110 milijuna godina, ali svakodnevni antropogeni utjecaj na morski ekosustav predstavlja neposrednu opasnost za njihov opstanak. Morske kornjače su migratorne vrste kralješnjaka iz porodice Cheloniidae, a jedini su gmazovi koji naseljavaju morski okoliš. Premda danas u svjetskim morima razlikujemo sedam vrsta morskih kornjača, u Sredozemlju se gnijezde isključivo dvije vrste: glavata (Caretta caretta) i zelena (Chelonia mydas) želva. Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve. Modernim metodama procijenjeno je da u Jadranu obitava preko 20 000 jedinki. Prema „Međunarodnom savezu za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava“ (IUCN-u), glavata želva proglašena je najmanje zabrinjavajućom (LC) u Sredozemlju, dok je na globalnoj razini kategorizirana osjetljivom vrstom (VU).

Morske kornjače izložene su antropogenim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku, kao što su: klimatske promjene, protuzakoniti lov i komercijalni ribolov, izljevi nafte, umjetno osvjetljenje, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, morski otpad i onečišćenje te destruktivne ribolovne tehnike.

O centru

Populacije morskih kornjača na globalnoj razini u drastičnom su opadanju te upravo zato su se diljem svijeta od započeli osnivati centri za oporavak morskih kornjača. U Hrvatskoj je upravo naš Centar prvi takve vrste u Hrvatskoj. Brojne prijetnje kao npr. udarac plovila, ribarski alati, otpad, klimatske promjene itd. ugrožavaju njihov opstanak. Centar za oporavak morskih kornjača djeluje unutar "Aquariuma Pula" i udruge "Morski obrazovni centar Pula" te skrbi o ozlijeđenim morskim kornjačama iz cijelog hrvatskog dijela Jadrana. Osim liječenja i skrbi, aktivnosti Centra odnose se i na podizanje svijesti šire javnosti o njihovoj zaštiti. Jedan od vida edukacije je i manifestacija povratka morskih kornjača u more koja se odvija svake godine na Međunarodni dan morskih kornjača, 16. lipnja, na plaži kod Svjetionika.

U Centru je do danas oporavljeno i vraćeno natrag u more preko 200 glavatih želvi.

Smještaj kornjača

Kornjače se u Centru oporavljaju u bazenima različitih volumena na tri različite lokacije; u bazenima za intenzivnu njegu u karantenskom odjelu, bazenima za daljnju u unutarnjem dvorištu te bazena za rehabilitaciju i promatranje pred povratak u more u prizemlju utvrde. U suradnji s NP Brijuni, rehabilitacija kornjača provodi se i u njihovom vanjskom bazenu (14x10x3 m).

U karantenskom odjelu, u bazenima manjeg volumena (1500 litara) koristi se filtracijski sustav uz grijanje vode. Naime, viša temperatura pogoduje boljem primanju terapije i bržem oporavku. Koriste se i UV lampe koje imitiraju sunčevu svjetlost te pridonose poboljšanju općeg stanja kornjače. Prema karantenskim pravilima, samo jedna kornjača može biti u pojedinom bazenu, što ne predstavlja dodatni stres jer su morske kornjače solitarne životinje.

Nakon što su izvan životne opasnosti, kornjače se rehabilitiraju u većim bazenima. Vanjski bazen (14 000 litara) direktno je spojen na glavni akvarijski protok, sa svježom morskom vodom i temperaturom do 20 C. Njegova prednost je izloženost prirodnoj svjetlosti, odnosno izvoru vitamina D koji je potreban za rast i okoštavanje (kalcifikaciju) oklopa. Veći i dublji unutarnji bazen (50 000 litara) osvijetljen je najmodernijom LED rasvjetom te je opremljen modernim filtracijskim sustavom. Upravo je rehabilitacija u većim i dubljim bazenima za kornjače neophodna, jer se na taj način prilagođavaju i pripremaju (jačanja mišića plivanjem, samostalni pronalazak hrane) za skori povratak u more.

Aktivnosti

Prilikom dolaska u Centar, obavlja se detaljan pregled kornjače kako bi se utvrdilo njeno zdravstveno stanje i procijenila težina ozljeda.

Svakodnevna briga

Oporavak morskih kornjača odvija se pod nadzorom veterinara, koji po dolasku propisuje potrebni tretman. Svakodnevna njega kornjača obuhvaća redovito hranjenje i čišćenje bazena te pregled zdravstvenog stanja kornjače. Hrane se različitim morskim organizmima, najčešće srdelom, jer ona predstavlja kvalitetniju hranu od njihove normalne prehrane. Budući da pripadaju gmazovima, hladnokrvnim organizmima, potrebno ih je izlagati UV-zrakama; prirodnom izvoru svjetlosti i/ili UV lampama koje imitiraju sunčevu svjetlost. Ovisno o tome da li se radi o upalnom procesu u kornjači, ozljedi ili pothranjivanju i dehidraciji, potrebno je primijeniti različite metode liječenja; rendgen, antibiotici, lijekovi za suzbijanje bolova, infuzija, vitamini, medni oblozi za brže zacjeljivanje rana itd.

Pripreme za vraćanje kornjače u more

Prije povratka kornjače u more, potrebno je procijeniti uhranjenost, pokretljivost i stanje ozljeda kornjače. Ukoliko je kornjača spremna za povratak, označava se pomoću malih plastičnih pločica koje se pričvršćuju na prednje peraje. Pločice sadržavaju identifikacijski broj jedinke kako bi se u slučaju ponovnog pronalaska usporedila težina, duljina oklopa i zdravstveno stanje s prijašnjim podacima. Osim liječenja i skrbi, aktivnosti Centra odnose se i na edukaciju šire javnosti putem radionica i manifestacija vraćanja kornjača u more na Svjetski dan morskih kornjača (16.6.). Ta je manifestacija već prerasla u tradicijski i medijski vrlo popraćen događaj na kojoj svake godine sudjeluje sve veći broj građana i turista.

Važnost centara za oporavak morskih kornjača

Rehabilitacija morskih kornjača jedinstveni je vid zaštite koji prelazi granice pojedinačnih oporavaka jedinki. Ona uključuje istraživanja i opažanja koje povećavaju znanje o biologiji morskih kornjača pa tako i o mogućnostima zaštite vrsta.
Veterinari, biolozi i ostali sudionici uključeni u njihov oporavak primjenjuju svoja znanja i izvan Centra tako što podupiru istraživanja i inicijative zaštite.
Bliski susret s ozlijeđenim kornjačama, njihova ranjivost, ali i karizmatičnost, senzibilizira i navodi javnost na promjene te ukazuju na potrebu aktivnog djelovanja te odgovornosti za opstanak vrste.

Usvojite kornjaču

Postanite i Vi aktivni sudionici u zaštiti i očuvanju morskih kornjača. „Usvajanjem morske kornjače“ pridonijet ćete opstanku vrsta koje su trenutačno među najugroženijima na svijetu. Pri usvajanju morske kornjače bit će vam dodijeljena diploma za usvajatelje kornjače, fotografija odabrane kornjače s opisom te promidžbeni letak.

Svaki usvajatelj dobiva i počasno mjesto u prvim redovima pri puštanju usvojene kornjače natrag u more. Sve novosti o vašoj usvojenoj kornjači bit će vam dostavljene na e-mail ili kućnu adresu.

Omogućite joj nastavak putovanja!

Usvoji kornjaču