Utočište za plemenite periske

Pinna nobilis Linnaeus, 1758

Plemenita periska

Plemenita periska (Pinna nobilis) endemska je vrsta bogate povijesti i posebnog značaja za morski ekosustav. Ne poznajemo većeg školjkaša u Sredozemlju, niti ga možemo pronaći nigdje drugdje izuzev ovog jedinstvenog, zatvorenog mora. Jedinka plemenite periske može narasti preko metra duljine, težiti i više od tri kilograma, a živjeti i do 50 godina. Obitava u plitkim vodama, gdje na nju djeluju plima i oseka, što je ponekad ostavlja i dijelom izvan vode. Prisutna je i na dubinama od oko 60 metara, no najbrojnija je na livadama morskih cvjetnica, gdje se u podlogu pričvršćuje bisusnim nitima i time postaje dio jednog od najproduktivnijih morskih staništa.

Plemenita periska nudi skrovište, hranilište i mrijestilište velikom broju organizama koje poznajemo pod zajedničkim nazivom; epibionti. Kolonizacija ovog školjkaša kao čvrste strukture pokazala se odličnom strategijom za preživljavanje nepomičnih, ali i pokretnih organizama. Ponegdje na samo jednoj periski možemo pronaći i preko 35 vrsta životinja i algi.

Zašto je potrebno provoditi akciju zaštite ovog školjkaša?

Jesen 2016. godine obilježio je početak jednog od najtežih i najpogubnijih razdoblja u povijesti postojanja plemenite periske. Novootkriveni parazit Haplosporidium pinnae, u međudjelovanju s bakterijom Mycobaterium sherrisii, usmrtio je populacije plemenitih periski na španjolskim Balearima, a do 2020. godine ovi su se patogeni nekontrolirano proširili Sredozemljem i zarazili gotovo sve jedinke u divljini. Danas brojimo tek nekoliko desetaka živih periski u slanim lagunama Francuske, Španjolske i Turske.

Saznaj više o epidemiji i patogenima klikom na link.

Epidemija i patogeni

Tijekom terenske evaluacije podmorja u NP Mljet 2019. godine, zajedno sa suradnicima sa Sveučilišta u Dubrovniku, tim Aquariuma Pula svjedočio je masovnom pomoru plemenitih periski. Takav poražavajući prizor bio je poticaj za samoinicijativnu implementaciju konzervacijskih akcija s ciljem zaštite preostalih jedinki na sjevernom dijelu Jadrana, koje su u međuvremenu odobrene i potaknute od strane Ministarstva.

Uslijed alarmantne situacije za plemenitu perisku u Sredozemlju, Aquarium Pula je, uz financijsku pomoć Europske unije akvarijskih kuratora (EUAC), poduzeo adekvatne preventivne mjere čime je postao svojevrsni prihvatni centar danas poznat pod nazivom „Plemenito utočište“.

Temeljem iskustava drugih akvarija (Oceanografic Valencia) i stručnjaka (Sergio Trigos), razvijena je pogodna i adekvatna stručna podloga za održavanje plemenitih periski u kontroliranim uvjetima. Idealna temperatura i salinitet, optimalna gustoća jedinki, raznolikost hrane te izloženost suncu samo su neki od neophodnih uvjeta za održavanje i osiguranje preživljavanja vrste.
U rekordnom roku postavljen je niz karantenskih bazena s recirkuliranom pročišćenom vodom, uspostavljen je pogon za uzgoj žive hrana, a sustavi za održavanje života periski odvojeni su po skupinama jedinki izuzetih s pojedinih staništa. Izolirali smo i zbrinuli tristotinjak plemenitih periski izuzetih iz divljine i time ispunili kapacitet „Plemenitog utočišta“.

Saznaj više o radu utočišta

Nova nada - mlade plemenite periske

Dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvija Kipson 2017. godine su u okviru projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), čiji je glavni cilj obnova degradiranih morskih staništa, uspješno provele transplantaciju periski iz pulske luke u NP Brijuni te su spoznale da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti ličinke plemenite periske.

Stoga su pokrenule inicijativu postavljanja kolektora za mlađ, “PinnAdriaNet“ kojoj su se pridružili partneri iz više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga diljem Hrvatske. Ovaj projekt rezultirao je potpisivanjem sporazuma s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja u 2020. godini, kada Aquarium Pula postaje glavna institucija u Hrvatskoj zadužena za održavanje mladih i odraslih jedinki plemenite periske u kontroliranim (ex-situ) uvjetima. Fond sufinancira i pojedine aktivnosti koje provode naši partneri: nadzor lokacija preživjelih jedinki, postavljanje kolektora za prihvat mlađi, održavanje odraslih jedinki i ličinki u kontroliranim uvjetima (ex-situ) te podizanje svijesti javnosti kroz razne edukativne aktivnosti.

U sklopu projekta postavljeni su kolektori za prihvat mlađi periske na 15 lokacija diljem Jadrana. Postavljanje je provedeno u lipnju 2020. godine, a kolektori su izvađeni i pregledani krajem godine.

Na tri lokacije pronađeno je sveukupno 15 mladih jedinki koje se danas nalaze u karantenskom odjelu Aquariuma Pula. Za njih se koristi posebno pripremljena morska voda, pročišćena i kontinuirano tretirana UV svjetlom te filtrirana na 1 mikrometar. Mlade periske nalaze se u bazenima zatvorenog sustava, a s obzirom na lokaciju pronalaska podijeljene su na tri skupine; Omišanka, Brionke i Rovinjke. Svi se parametri sustava; temperatura, salinitet, pH, i količina kisika, nusproizvodi metabolizma (amonijak, nitriti, nitrati) svakodnevno kontroliraju te se strogo održava čistoća. Budući da se radi o juvenilnim jedinkama, potrebno ih je svakodnevno hraniti više puta. Hrana se sastoji od različitih vrsta jednostaničnih algi, odnosno fitoplanktona (Tysochrisis sp., Tetraselmis sp., Nanocloropsis sp. i alge kremenjašice) uz mali dodatak zooplanktona.

Prve pristigle periske

Omišanka, Rovinjka i Brionka

Prva jedinka periske pristigla je u pulski akvarij 19. studenog, nazvana „Omišanka“. Jelena Kurtović Mrčetić, biolog iz Javne Ustanove More i Krš, nakon pomnog pregleda kolektora na 6 metara dubine u Maloj Luci u Omišu, pronašla je mlađ periske, veličine 1,5 cm. Nekoliko dana kasnije pristigle su „Rovinjke“, jedinke pronađene tijekom pregleda kolektora u uvali Leso pod vodstvom dr.sc. Andreja Jaklina. Krajem prosinca, pristigle su i „Brionke“. Pronađene su tijekom pažljivog pregleda kolektora postavljenih u Nacionalnom Parku Brijuni, a tim pod vodstvom dr.sc.Tatjane Bakran-Petricioli ih je predao Aquariumu Pula. Hrane se više puta dnevno: ručno (najmanje 4 puta) te uz pomoć automatske hranilice (svakih sat vremena).

Edukacija i podizanje svijesti javnosti

Edukacija javnosti o problemima s kojim se morski ekosustav susreće oduvijek je bila jedna od ključnih stavki zaštite vrsta i prirodnih dobara. Vodeći se takvim saznanjima, Aquarium Pula ostvario je niz postignuća u svrhu podizanja svijesti o problematici vezanoj za plemenite periske. Krajnji cilj je upoznati javnost s našim aktivnostima, senzibilizirati i dati poticaj pojedincima kako bi se sami aktivno uključili u zaštitu ove plemenite vrste. Razne dojave s terena prikupljene od strane građana često su neophodne te uvelike pomažu pri dobivanju šire slike stanja populacija vrste koju treba štititi.

Dokumentarni film - Plemenito utočište

Kratki dokumentarni film „Plemenito utočište“ prikazuje plemenitu perisku kao najvećeg školjkaša Sredozemlja bez čije će prisutnosti ravnoteža morskog ekosustava Sredozemlja kakvog trenutno poznajemo biti nepovratno narušena. Publiku ujedno upoznaje s masovnim pomorom ovih životinja uslijed neočekivanog širenja patogena koji su perisku doveli na sam rub izumiranja. Pogledajte „Plemenito utočište“ i popratite aktivnosti znanstvene zajednice te djelatnika Aquariuma Pula koji su se predali očuvanju ove plemenite i morskom ekosustavu neophodne vrste.