Epidemija i patogeni

Na samom početku, smatralo se da su Balearski otoci primarno i jedino žarište zaraze, no u manje od godinu dana, parazit je usmrtio prirodne populacije periski u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Tunisu, a 2018. godine desetkovao je plemenite periske Libije, Egipta, Izraela, Cipra, Turske i Grčke.

Već je sljedeće godine nastavio svoj put prema sjeveru, uništavajući populacije nastanjenje u Albaniji i Crnoj Gori, a sredinom godine je prvi put zabilježen u podmorju južnog Jadrana. Parazit se nastavio širiti od Elafitskog otočja sve do srednjeg dijela Jadranskog mora.

U travnju 2019. godine zabilježen je prvi pozitivan nalaz na H. Pinnae u tkivu periske izuzete iz Nacionalnog Parka Mljet.

Parazit djeluje na način da nastanjuje probavnu žlijezdu unutar koje uzrokuje infekciju epitelnih stanica, a time izravno smanjuje filtracijsku aktivnost školjkaša. Plašt izgladnjele jedinke se reducira, brza reakcija na vanjski podražaj izostaje, a uginuće najčešće postaje krajnji rezultat zaraze. Razmnožavanje parazita započinje pri temperaturi iznad 13,5°C i salinitetu u rasponu od 36,5 i 39,7 promila. Pri takvim uvjetima, širi se i do 300 kilometara u sezoni.

U međudjelovanju s bakterijom Mycobaterium sherrisii, Haplosporidium pinnae smatra se najvjerojatnijim glavnim uzročnikom masovnog pomora plemenitih periski.