Jučer, 17. srpnja, iz karantenskog odjela premjestili smo juvenilnu “bodljikavu perisku” (Pinna rudis) u izložbu “Plemenito utočište” u mediteranskom postavu Aquariuma Pula. Pronađena je na području Parka prirode Telašćica 17. svibnja, tijekom terenskog rada u sklopu nacionalnog projekta „Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru“. Pri dolasku bila je dugačka tek 1.7 cm, a uz obilje hrane i brigu naših djelatnika, u prva dva mjeseca boravka udvostručila je svoju duljinu na 3.1 cm te i dalje vrlo dobro napreduje.

Pinna rudis je autohtona vrsta Sredozemlja i istočnog Atlantika, a zbog zagrijavanja mora njezin se areal širi. Otporna je na parazita Haplosporidium pinnae koji je uzrokovao gotovo potpuno nestajanje populacija plemenite periske (Pinna nobilis) diljem Sredozemlja. Prve su jedinke Pinna rudis primijećene kod Crne Gore 2021. godine, a odtada se nesmetano šire. Do danas je uočena veća gustoća i areal jedinki u južnom Jadranu, a polako zauzima područja u srednjem i sjevernom.

U Jadranu obitavaju tri zakonom zaštićene vrste periski:

Plemenita periska (Pinna nobilis) najveća je, s duljinom do 120 cm. Trokutastog je oblika, s polukružnim vrhom, a cijela je površina prekrivena gustim, nježnim bodljama koje su najizraženije u juvenilnoj fazi. Bisusne niti, koje izlaze na bazi ljušture (takozvanom umbu) i kojima se periska pričvršćuje za podlogu, dobro su razvijene.

Bodljikava periska (Pinna rudis) naraste do 60 cm, crvenkasto-smeđe je boje, s robusnim bodljama u 5 do 8 uzdužnih redova. Ljuštura je trokutastog oblika. Za razliku od ostalih periski, preferira kamenita staništa.

Krhka periska (Atrina fragilis) doseže duljinu do 40 cm. Ljuštura joj je tanka i lomljiva, bez bodlji, trokutastog oblika s ravnim vrhom. Duž školjke vidljive su koncentrične linije rasta, dok je područje oko baze tamnije.