Tropski morski ekosustavi područja su koja podržavaju najveću biološku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji. Koraljni grebeni, šume mangrova, livade morskih cvjetnica i prostrani sustavi otvorenog mora veliki su izvor dobara za čovječanstvo, a raznovrsni oblici života vrijedni su divljenja ovog neobičnog podvodnog svijeta. U morskom tropskom postavu možete upoznati velike grabežljivce kao što su morski psi; crnovrhni i bijelovrhrni grebenski morski pas, morski pas „dadilja“ i „Triakis“ ali i američku ražu, ribu klaun, vrtnu jegulju, britvicu te morske konjiće.
Carcharinus melanopterus (Quoy & Gaimard, 1824)
Kao što samo ime govori, raspoznaje se prema crnim vrhovima peraja. Na nekim lokalitetima u tropima, gdje prevladavaju pješčane plaže, pri lovu plijena mogu iskočiti na obalu. ⓘ
Triaenodon obesus (Rüppell, 1837)
Za razliku od pojedinih vrsta morskih pasa koje se moraju kretati kako bi disale, bijelovrhi morski pas može se bezbrižno odmarati na morskom dnu dok mu voda prolazi kroz usta i škrge. ⓘ
Triakis scyllium J. P. Müller & Henle, 1839
Po veličini, ubraja se u manje morske pse koji narastu do 1.5 m. Poput bijelovrhog morskog psa, hrani se noću, dok se danju s drugim pripadnicima svoje vrste odmara u špiljama. ⓘ
Dasyatis americana (Hildebrand & Schroeder, 1928)
Kako bi izbjegla grabežljivce, južnoamerička žutulja se zakopava u pijesak. Na bazi repa ima nazubljenu otrovnu bodlju koju koristi kako bi se obranila od predatora. ⓘ
Amphiprion ocellaris Cuvier, 1830
Sluzavi omotač na koži štiti ovu ribu od žarnica vlasulje. Mlada riba klaun mora proći kroz period aklimatizacije dok ne postane imuna na otrov vlasulje. ⓘ
Heteroconger hassi (Klausewitz & Eibl-Eibesfeldt, 1959)
Ime je dobila po posebnom načinu života; ukopava se rupu koja služi kao svojevrsna zaštita. Iz rupe viri samo trećina njena tijela (glava i dio tijela), a u slučaju opasnosti cijela se povlači u rupu. ⓘ
Aeoliscus strigatus (Günther, 1861)
Riba britvica se na jedinstven način prilagodila životu na koraljnom grebenu; pliva s glavom prema dolje, a pomoću tamnih traka smještenih na bočnim stranama tijela pokušava se stopiti s bodljama morskog ježinca. ⓘ
Hippocampus reidi Ginsburg, 1933
Za ovu vrstu poznato je da je monogamna, tj. da cijeli život provodi s jednim partnerom ili partnericom. ⓘ
