Europa se odlikuje bogatstvom rijeka, jezera i močvara; riječni ekosustavi su najbogatiji vrstama u umjerenom klimatskom pojasu zbog prirodne povezanosti i velike raznolikosti staništa, dok jezera i ostale vode stajačice utječu na kvalitetu i količinu vode. Europska slatkovodna staništa nastanjuju 250 vrsta algi te više od 500 vrsta riba. Hrvatska predstavlja jedno od područja s najvećom raznolikosti slatkovodnih organizama u Europi, a u našem postavu možete upoznati zavičajne vrste; šarana, štuku i kečigu te nezavičajne vrste; gambuziju, babušku i sunčanicu.
Cyprinus carpio Linné, 1758.
Slatkovodna je vrsta koja na glavi ima četiri brka, a poput svih riba iz skupine šaranki (Cypriniformes), posjeduje zube u ždrijelu. ⓘ
Esox lucius Linné, 1758.
Štuka ima vretenasto tijelo s karakterističnom spljoštenom glavom. Živi u stajaćim i sporotekućim vodama, a kroz nekoliko tjedana može narasti čak za 8 cm. ⓘ
Acipenser ruthenus Linnaeus, 1758.
Najmanja je vrsta iz porodice jesetri (Acipenseridae) koja može narasti do 125 cm. ⓘ
Gambusia holbrooki Girard, 1859
Gambuzija se u prošlosti uvozila u mnoge dijelove svijeta u svrhu kontrole brojnosti komaraca i učinkovitog suzbijanja malarije. ⓘ
Carassius gibelio (Bloch, 1782)
Invazivna je slatkovodna vrsta koja podnosi manje koncentracije kisika i visoku zagađenost vodenog okoliša ⓘ
Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758)
U nedostatku prirodnih grabežljivaca, sunčanica se neometano širi, rano doseže spolnu zrelost i često se razmnožava. Takve značajke sunčanicu čine jednim od najopasnijih invazivaca slatkovodnih staništa. ⓘ
