Otputujte s nama na sam kraj planete i otkrijte život sjevernih mora! Arktički pojas definiran je neizdrživom hladnoćom i dramatičnim promjenama između beskrajnog dana i beskrajne noći. Okoliš na polovima jedan je od najokrutnijih na planeti, no život u moru pronašao je način da opstane unatoč svemu.
Arktička mora poznata su po manjem broju vrsta, za razliku od tropskih mora koja su poznata po velikoj bioraznolikosti. Međutim, ova područja podržavaju veliku brojnost riba i beskralješnjaka zahvaljujući jedinstvenoj hranidbenoj mreži, čiji je temelj neizmjerno velika biomasa fitoplanktona, oku nevidljivih mikropskih algi.
Naizgled neuništiv i nedodirljiv zamrznuti svijet zapravo je krhko područje podložno ljudskom utjecaju. Sjeverna mora zagrijavaju se brže od bilo kojeg dijela Zemlje, a svijet već sada osjeća posljedice.
Kako čovjek utječe na sjeverna mora te koje su prirodne značajke zaleđenog srca planete možete saznati u izložbi „Sjeverna mora“.


UPOZNAJTE NAŠE STANOVNIKE:



MORSKI VUK (Anarhichas lupus)

Morski vuk prepoznatljiv je prema tijelu sivo-plave boje s poprečnim prugama duž cijelog tijela, velikoj glavi s "tupom" njuškom te ustima iz kojih rastu veliki i oštri zubi. Oštri zubi služe im za razbijanje školjkaša i oklopa ježinaca kojima se, uz rakove i različite vrste bodljikaša hrane. Mogu narasti do 120 cm i težiti 20-ak kg, a iako izgledaju pomalo zastrašujuće, morski vukovi za ljude su potpuno bezopasni. Prema istraživanjima, morski vuk je ugrožena vrsta s velikom opasnošću od izumiranja zbog prelova, slučajnog ulova te uništavanja staništa. U samo 20 godina njihov se ulov smanjio sa 1200 tona godišnje na 30 tona, a u Velikoj Britaniji izlov se smanjio za 96% od 1889. godine.

leptir



MORSKI OKUNJ (Cyclopterus lumpus)


Morski okunj je vrsta ribe iz porodice Cyclopteridae (škarpinke) te jedini pripadnik roda Cyclopterus. Ova vrsta primjer je spolnog dimorfizma; ženke su veće od mužjaka. Mužjaci narastu do 40 cm, a ženke do 60 cm. Tijelo im je loptastog oblika. Poput svih škarpinki, trbušna peraja razvijena je u obliku prijanjajućeg diska pomoću kojeg se prijanja i zadržava za razne podloge.
Morski okunj u svrhu mrijesta vertikalno migrira do 300 m dubine i to bez plivajućeg mjehura. Ribe koje imaju vertikalna kretanja (mezopelagičke vrste) moraju se prilagoditi na veliku razliku u temperaturi tijekom migracije. Takve vrste imaju više DNA po stanici od nemigratornih vrsta. Povećana količina DNA im omogućava višestruke enzimatske sustave koji funkcioniraju na različitim temperaturama.

leptir

ARKTIČKI BAKALAR (Eleginus nawaga)


Arktički balakar (navaga) relativno je malena vrsta u odnosu na ostale ribe iz reda bakalarki (Gadiformes). Odrasle jedinke dosežu duljinu od 25-30 cm, no jedinke iz Bijelog mora nešto su manje (15-25 cm). Imaju usko i zaobljeno tijelo te naglašenu bočnu prugu. Usta su im opremljena sa sitnim i zakrivljenim zubima. Nastanjuje europske arktičke i subarktičke vode Barentsovog, Bijelog i Karskog mora. Uobičajno nastanjuje plitka područja uz obale s pomičnim dnima te blizu morskog leda na kontinentalnom šelfu. Arktički bakalar (navaga) predstavlja jednu od najvažnijih vrsta ribe u svjetskoj prehrani.

leptir