Različiti ekološki uvjeti (povišeni tlak, niska temperatura i mala količina hrane) utječu na niz prilagodbi unutar dubokomorskih staništa, a organizmi koji u njemu obitavaju odlikuju se sporim rastom i metabolizmom, malom gustoćom populacije, niskim mortalitetom te dugim životnim vijekom.
Labrus merula Linnaeus, 1758
Mužjak gradi gnijezdo te čuva oplođena jaja od brojnih predatora. ⓘ
Phycis phycis Linnaeus, 1766
U sjevernom Jadranu nije česta vrsta. Danju se skriva u tamnim i dubokim rupama, a noću postaje aktivni grabežljivac. ⓘ
Spondyliosoma cantharus Linnaeus, 1758
Neposredno prije mrijesta, mužjaci kantara poprimaju plavu boju. ⓘ
Maja squinado Herbst, 1788
U sjevernom Jadranu rakovice se pare nakon presvlačenja te migriraju u plitke vode gdje se skupljaju u piramide prvenstveno zbog zaštite od grabežljivaca. ⓘ
Homarus gammarus Linnaeus, 1758
Najveći je rak deseteronožac koji posjeduje izrazito velika kliješta; lijeva kliješta su veća i zaobljenija za razliku od desnih. Kliješta koristi za prikupljanje hrane. ⓘ
Palinurus elephas Fabricius, 1787
Za razliku od hlapa, jastog nema razvijena kliješta. Na glavi se nalaze dva para ticala koja služe kao osjetilni organi (prikupljaju informacije o okolišu). ⓘ
