O Morskim Kornjačama


Oporavak glavatih želvi u našem Centru, u većini slučajeva traje do 6 mjeseci. Najčešće ih primamo tijekom zimskih mjeseci te ih u periodu toplijeg vremena (lipanj - listopad) vraćamo natrag u more.


Morske kornjače obitavaju u svjetskim morima preko 110 milijuna godina, ali svakodnevni antropogeni utjecaj na morski ekosustav predstavlja neposrednu opasnost za njihov opstanak. Morske kornjače su migratorne vrste kralješnjaka iz porodice Cheloniidae, a jedini su gmazovi koji naseljavaju morski okoliš. Premda danas u svjetskim morima razlikujemo sedam vrsta morskih kornjača, u Sredozemlju se gnijezde isključivo dvije vrste: glavata (Caretta caretta) i zelena (Chelonia mydas) želva. Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve. Modernim metodama procijenjeno je da u Jadranu obitava preko 20 000 jedinki. Prema „Međunarodnom savezu za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava“ (IUCN-u), glavata želva proglašena je najmanje zabrinjavajućom (LC) u Sredozemlju, dok je na globalnoj razini kategorizirana osjetljivom vrstom (VU).
Morske kornjače izložene su antropogenim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku, kao što su: klimatske promjene, protuzakoniti lov i komercijalni ribolov, izljevi nafte, umjetno osvjetljenje, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, morski otpad i onečišćenje te destruktivne ribolovne tehnike.



O Centru


Populacije morskih kornjača na globalnoj razini u drastičnom su opadanju te upravo zato su se diljem svijeta od započeli osnivati centri za oporavak morskih kornjača. U Hrvatskoj je upravo naš Centar prvi takve vrste u Hrvatskoj. Brojne prijetnje kao npr. udarac plovila, ribarski alati, otpad, klimatske promjene itd. ugrožavaju njihov opstanak. Centar za oporavak morskih kornjača djeluje unutar "Aquariuma Pula" i udruge "Morski obrazovni centar Pula" te skrbi o ozlijeđenim morskim kornjačama iz cijelog hrvatskog dijela Jadrana. Osim liječenja i skrbi, aktivnosti Centra odnose se i na podizanje svijesti šire javnosti o njihovoj zaštiti. Jedan od vida edukacije je i manifestacija povratka morskih kornjača u more koja se odvija svake godine na Međunarodni dan morskih kornjača, 16. lipnja, na plaži kod Svjetionika.


U Centru je do danas oporavljeno i vraćeno natrag u more preko 170 glavatih želvi.



Smještaj Kornjača


Kornjače se u Centru oporavljaju u bazenima različitih volumena na tri različite lokacije; u bazenim za intenzivnu njegu u karantenskom odjelu, bazenima za daljnju u unutarnjem dvorištu te bazena za rehabilitaciju i promatranje pred povratak u more u prizemlju utvrde. U suradnji s NP Brijuni, rehabilitacija kornjača provodi se i u njihovom vanjskom bazenu (14x10x3 m).
U karantenskom odjelu, u bazenima manjeg volumena (1500 litara) koristi se filtracijski sustav uz grijanje vode. Naime, viša temperatura pogoduje boljem primanju terapije i bržem oporavku. Koriste se i UV lampe koje imitiraju sunčevu svjetlost te pridonose poboljšanju općeg stanja kornjače. Prema karantenskim pravilima, samo jedna kornjača može biti u pojedinom bazenu, što ne predstavlja dodatni stres jer su morske kornjače solitarne životinje.
Nakon što su izvan životne opasnosti, kornjače se rehabilitiraju u većim bazenima. Vanjski bazen (14 000 litara) direktno je spojen na glavni akvarijski protok, sa svježom morskom vodom i temperaturom do 20 C. Njegova prednost je izloženost prirodnoj svjetlosti, odnosno izvoru vitamina D koji je potreban za rast i okoštavanje (kalcifikaciju) oklopa. Veći i dublji unutarnji bazen (50 000 litara) osvijetljen je najmodernijom LED rasvjetom te je opremljen modernim filtracijskim sustavom. Upravo je rehabilitacija u većim i dubljim bazenima za kornjače neophodna, jer se na taj način prilagođavaju i pripremaju (jačanja mišića plivanjem, samostalni pronalazak hrane) za skori povratak u more.




Aktivnosti

Prilikom dolaska u Centar, obavlja se detaljan pregled kornjače kako bi se utvrdilo njeno zdravstveno stanje i procijenila težina ozljeda.


Svakodnevna briga

Oporavak morskih kornjača odvija se pod nadzorom veterinara, koji po dolasku propisuje potrebni tretman. Svakodnevna njega kornjača obuhvaća redovito hranjenje i čišćenje bazena te pregled zdravstvenog stanja kornjače. Hrane se različitim morskim organizmima, najčešće srdelom, jer ona predstavlja kvalitetniju hranu od njihove normalne prehrane. Budući da pripadaju gmazovima, hladnokrvnim organizmima, potrebno ih je izlagati UV-zrakama; prirodnom izvoru svjetlosti i/ili UV lampama koje imitiraju sunčevu svjetlost. Ovisno o tome da li se radi o upalnom procesu u kornjači, ozljedi ili pothranjivanju i dehidraciji, potrebno je primijeniti različite metode liječenja; rendgen, antibiotici, lijekovi za suzbijanje bolova, infuzija, vitamini, medni oblozi za brže zacijeljivanje rana itd.


Pripreme za vraćanje kornjače u more

Prije povratka kornjače u more, potrebno je procijeniti uhranjenost, pokretljivost i stanje ozljeda kornjače. Ukoliko je kornjača spremna za povratak, označava se pomoću malih plastičnih pločica koje se pričvršćuju na prednje peraje. Pločice sadržavaju identifikacijski broj jedinke kako bi se u slučaju ponovnog pronalaska usporedila težina, duljina oklopa i zdravstveno stanje s prijašnjim podacima. Osim liječenja i skrbi, aktivnosti Centra odnose se i na edukaciju šire javnosti putem radionica i manifestacija vraćanja kornjača u more na Svjetski dan morskih kornjača (16.6.). Ta je manifestacija već prerasla u tradicijski i medijski vrlo popraćen događaj na kojoj svake godine sudjeluje sve veći broj građana i turista.


Važnost centara za oporavak morskih kornjača


1. Rehabilitacija morskih kornjača jedinstveni je vid zaštite koji prelazi granice pojedinačnih oporavaka jedinki. Ona uključuje istraživanja i opažanja koje povećavaju znanje o biologiji morskih kornjača pa tako i o mogućnostima zaštite vrsta.

2. Veterinari, biolozi i ostali sudionici uključeni u njihov oporavak primjenjuju svoja znanja i izvan Centra tako što podupiru istraživanja i inicijative zaštite.

3. Bliski susret s ozlijeđenim kornjačama, njihova ranjivost, ali i karizmatičnost, senzibilizira i navodi javnost na promjene te ukazuju na potrebu aktivnog djelovanja te odgovornosti za opstanak vrste.



Ovaj je projekt usmjeren ka unapređenju oporavilišta unutar utvrde Verudela u Puli. Projekt predviđa i povećanje kapaciteta za prihvat morskih kornjača u partnerstvu s udrugom MOC. Predviđeni je period provedbe projekta od rujna 2016. godine do lipnja 2023. godine. Provođenjem ovog projekta unaprijedit će se infrastruktura kako bi se omogućio prihvat sve većeg broja jedinki, poboljšala briga i skrb o životinjama i povećala kvaliteta nastambi za prihvat životinja raznih dimenzija. Ujedno će se povećati stručnost kadra oporavilišta, osigurati učinkovitiji prijevoz jedinki i provesti aktivnosti za postizanje veće samoodrživosti oporavilišta. Uz unapređenje uvjeta za spašavanje i rehabilitaciju jedinki, cilj projekta je edukacija i senzibilizacija šire javnosti, s naglaskom na edukaciju djece školskog uzrasta, iz Hrvatske i šire. Dugoročna namjera je postati regionalno prepoznato oporavilište za zbrinjavanje navedenih skupina ugroženih životinja, promovirati potrebe očuvanja bioraznolikosti te biti stručna potpora za ciljane skupine vezane za zaštitu prirode, ali i za državna tijela kojima možemo biti vrijedna potpora za aktivnosti usmjerene ka zaštiti biološkog fonda.

Sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u iznosu od 854.018,21 Kn, a njegova ukupna vrijednost iznosi 1.004.727,31 Kn. Nositelj projekta bila je Udruga Argonauta iz Murtera, a partneri na projektu su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Morski obrazovni centar Pula. Projekt se provodio na području Šibensko- kninske, Zagrebačke i Istarske županije. Projekt je donijeo nova iskustva, znanja, partnerstva i društveno korisne projekte. U projektu je sudjelovalo 30 studenata Veterinarskog fakulteta, njihovi profesori, mentori iz organizacija civilnog društva, Udruge Argonauta iz Murtera i Morskog obrazovnog centra iz Pule te volonteri. Zajedničkim djelovanjem nastalo je 10 društveno korisnih projekata koji će sasvim sigurno imati dugoročan učinak na zaštitu morskog okoliša, tj.zaštitu dupina i morskih kornjača.

Priručnik plavog projekta
Glavni cilj ovog je projekta je razvoj zajedničke strategije zaštite kitova, dupina i morskih kornjača u Jadranu kroz regionalnu suradnju (pan-Jadranska suradnja). Za postizanje dugoročne strategije, NETCET projekt, kojeg koordinira Grad Venecija, okuplja 13 partnera iz pet zemalja jadranskog bazena: Italije, Hrvatske, Albanije, Crne Gore i Slovenije. Udruga “Morski obrazovni centar Pula” uz Državni zavod za zaštitu prirode i Plavi svijet jedan je od tri partnera iz Hrvatske. Projekt je sufinanciran IPA programom Jadranske prekogranične suradnje, a trajao je od listopada 2012. do rujna 2015. godine. Glavna aktivnost MOC-a Pula unutar projekta je usavršavanje Centra za oporavak morskih kornjača. Tijekom godinu dana tekli su radovi obnove Centra. Povećao se kapacitet Centra sa 6 na 9 bazena, poboljšao se način oporavka morskih kornjača te je omogućena bolja dijagnostika kupnjom analitičkih instrumenata za analizu krvi. Sam oporavak uspješniji je novim sustavom za filtriranje i grijanje vode. Za edukaciju stanovništva otvorena je nova prostorija veličine 40m2 u kojoj je postavljena izložba o morskim kornjačama i njihovoj biologiji, kutak za djecu i edukacijski ekran. Sredstva utrošena za aktivnost obnove Centra i dodatnog sadržaja iznose 70.000,00 €.

Osim obnove Centra, MOC Pula je tijekom 3 godine implementacije projekta zadužen za podizanje svijesti voditelja plovila, proizvodnjom i distribucijom postera za iste po pomorskim lukama diljem Hrvatske, djece i zainteresiranih građana organiziranjem manifestacija puštanja kornjača, ali i informiranjem posjetitelja u samom Centru. Jedan od glavnih ciljeva projekta je uspostava mreže gradova “prijatelja” morskih kornjača, a Grad Pula je u suradnji s MOC-om Pula i nositeljem projekta, Gradom Venecija, postao član te mreže.

Postanite i Vi aktivni sudionici u zaštiti i očuvanju morskih kornjača. „Usvajanjem morske kornjače“ pridonijet ćete opstanku vrsta koje su trenutačno među najugroženijima na svijetu. Pri usvajanju morske kornjače bit će vam dodjeljena diploma za usvajatelje kornjače, fotografija odabrane kornjače s opisom te promidžbeni letak.



Svaki usvajatelj dobiva i počasno mjesto u prvim redovima pri puštanju usvojene kornjače natrag u more. Sve novosti o vašoj usvojenoj kornjači bit će vam dostavljene na e-mail ili kućnu adresu.

Omogućite joj nastavak putovanja!