Koralji

Aquarium Pula svoj razvoj neprekidno usmjeruje ka zaštiti najosjetljivijih i najugroženijih jadranskih vrsta uz konstantno podizanje svijesti javnosti.


Aquarium Pula kao i svi svjetski akvariji provodi propagaciju koralja za vlastite izložbe. Propagacija je postupak pomoću kojeg se koralji pod ljudskom skrbi, fragmentiraju/cijepaju u manje dijelove; matična se jedinka dijeli na više fragmenata, a iz svakog se dijela razvije novi koralj. Optimalni i strogo kontrolirani uzgojni uvjeti u našem akvariju osiguravaju uspješan rast tropskih koralja: Euphyllia divisa, Montipora digitata, Ricordia sp., Merulina sp., Duncan sp., Milepora sp. i Cynarina sp. te propagacija jadranskih koralja gorgonija (Paramuricea clavata, Eunicella verrucosa) i busenastog koralja (Cladocora caespitosa).


Što su koralji?

Koralji su morski beskralješnjaci koji pripadaju razredu Anthozoa (grč. ánthos; "cvijet" i zóa; "životinje"), koljenu žarnjaka (Cnidaria), a u bliskom su srodstvu s vlasuljama i meduzama. Svaka jedinka koralja naziva se polip. Razlikujemo dvije vrste koralja; tvrdi i mekani koralj.


Tvrdi koralji, poznati pod nazivom kameni koralji ili graditelji grebena, posjeduju čvrsti kostur na bazi kalcija pomoću kojeg formiraju masivne strukture koraljnog grebena. Mnogi tvrdi koralji ujedno su i fotosintetski organizmi zahvaljujući algama (tzv. simbiontske alge) koje žive u njihovom tkivu. Iz tog razloga, tvrdi koralji najčešće obitavaju u plitkim predjelima gdje dobivaju mnoštvo sunčeve svjetlosti, glavni izvor hrane za alge.


Za razliku od tvrdih, mekani koralji sadrže sitne, bodljikave elemente kostura (tzv. skleriti) koji drže koralje uspravnima i daju im šiljastu, hrapavu teksturu. Većina mekanih koralja ne fotosintetizira, a umjesto simbiotskih algi, imaju osam lovki koje koriste za samostalno hvatanje hrane (planktona).


Primjer mekanog koralja -

Primjer mekanog koralja -



Koraljni grebeni


Koraljni grebeni jedni su od najraznolikijih ekosustava na Zemlji, naime pokrivaju samo 1% zemljine površine, a podržavaju 25% bioraznolikosti. Naime, zakiseljavanje (acidifikacija) oceana i dugotrajne visoke temperature izazivaju masovno izbjeljivanje (proces gubitka alga koje žive u njihovom tkivu) koralja koje prijete njihovom opstanku širom svijeta. Procjenjuje se da je više od 50% koraljnih grebena nepovratno oštećeno, čime se dovodi u pitanje budućnost najvećeg bogatstva svijeta.


Važnost koraljnih grebena


Prirodni ekosustavi poput koraljnih grebena pružaju brojne usluge u turizmu i rekreaciji, značajna su staništa, mrijestilišta i hranilišta za mnoge organizme, pomažu pri poboljšanju kvalitete okolne morske vode filtrirajući plutajuće čestice, štite plaže i obale od oluja i valova te se mogu koristiti za izradu lijekova ili u rekonstruktivnoj kirurgiji kao zamjena za ljudsku kost.



Razlozi ugroženosti koraljnih grebena