Najzastupljeniji tip morskog staništa Jadrana su tzv. pomične podloge (mulj, pijesak i šljunak) u čijoj se skupini ubraja pjeskovito dno koje započinje od same razine oseke. Najznačajniji predstavnici faune su ribe plosnatice koje nastanjuju površinski sloj; ražolike ribe i morske mačke te brojni beskralježnjaci poput rakova, školjkaša i ježinaca.
Scophthalmus maximus (Linnaeus, 1758)
Romb spada u skupinu većih plosnatica (može narasti do 100 cm); ženke su u pravilu veće od mužjaka, a mogu narasti do 1 m te težiti 25 kg. ⓘ
Scyliorhinus canicula Linnaeus, 1758
Vrsta je morskog psa koja najčešće obitava na dubini od 100 do 200 m, no ponekad zalazi i u plitke obalne vode. Poput morske mačke mrkulje, polaže jaja u kojima se razvijaju mlade jedinke. ⓘ
Torpedo marmorata Risso, 1810
Drhtulja šarulja je hrskavična riba koja se ubraja u porodicu ražovki, a svojim “zagrljajem” snažno omamljuje svoje žrtve električnim udarom koji s vremenom postaje sve slabiji. ⓘ
Eledone moschata (Lamarck, 1798)
Muzgavac, za razliku od hobotnice, ima samo jedan red prijanjalki. ⓘ
Sepia officinalis Linnaeus, 1758
Sipe, kao i hobotnice, imaju čak tri srca, od kojih svako ima posebnu funkciju. ⓘ
Raja clavata Linnaeus, 1758
Najpoznatija je vrsta raže koja obitava u Sredozemlju; ima romboidno tijelo, a na leđima i repu velike bodlje. ⓘ
