PLEMENITA PERISKA

Pinna nobilis Linnaeus, 1758


Plemenita periska (Pinna nobilis) endemska je vrsta bogate povijesti i posebnog značaja za morski ekosustav. Ne poznajemo većeg školjkaša u Sredozemlju, niti ga možemo pronaći nigdje drugdje izuzev ovog jedinstvenog, zatvorenog mora. Jedinka plemenite periske može narasti preko metra duljine, težiti i više od tri kilograma, a živjeti i do 50 godina. Obitava u plitkim vodama, gdje na nju djeluju plima i oseka, što je ponekad ostavlja i dijelom izvan vode. Prisutna je i na dubinama od oko 60 metara, no najbrojnija je na livadama morskih cvjetnica, gdje se u podlogu pričvršćuje bisusnim nitima i time postaje dio jednog od najproduktivnijih morskih staništa.

Plemenita periska nudi skrovište, hranilište i mrijestilište velikom broju organizama koje poznajemo pod zajedničkim nazivom; epibionti. Kolonizacija ovog školjkaša kao čvrste strukture pokazala se odličnom strategijom za preživljavanje nepomičnih, ali i pokretnih organizama. Ponegdje na samo jednoj periski možemo pronaći i preko 35 vrsta životinja i algi.


ZAŠTO JE POTREBNO PROVODITI AKCIJU ZAŠTITE OVOG ŠKOLJKAŠA?


Jesen 2016. godine obilježio je početak jednog od najtežih i najpogubnijih razdoblja u povijesti postojanja plemenite periske. Novootkriveni parazit Haplosporidium pinnae, u međudjelovanju s bakterijom Mycobaterium sherrisii, usmrtio je populacije plemenitih periski na španjolskim Balearima, a do 2020. godine ovi su se patogeni nekontrolirano proširili Sredozemljem i zarazili gotovo sve jedinke u divljini. Danas brojimo tek nekoliko desetaka živih periski u slanim lagunama Francuske, Španjolske i Turske.


Saznaj više o epidemiji   Sanzaj više o patogenima

Parazit djeluje na način da nastanjuje probavnu žlijezdu unutar koje uzrokuje infekciju epitelnih stanica, a time izravno smanjuje filtracijsku aktivnost školjkaša. Plašt izgladnjele jedinke se reducira, brza reakcija na vanjski podražaj izostaje, a uginuće najčešće postaje krajnji rezultat zaraze. Razmnožavanje parazita započinje pri temperaturi iznad 13,5°C i salinitetu u rasponu od 36,5 i 39,7 promila. Pri takvim uvjetima, širi se i do 300 kilometara u sezoni. U međudjelovanju s bakterijom Mycobaterium sherrisii, Haplosporidium pinnae smatra se najvjerojatnijim glavnim uzročnikom masovnog pomora plemenitih periski.


Na samom početku, smatralo se da su Balearski otoci primarno i jedino žarište zaraze, no u manje od godinu dana, parazit je usmrtio prirodne populacije periski u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Tunisu, a 2018. godine desetkovao je plemenite periske Libije, Egipta, Izraela, Cipra, Turske i Grčke. Već je sljedeće godine nastavio svoj put prema sjeveru, uništavajući populacije nastanjenje u Albaniji i Crnoj Gori, a sredinom godine je prvi put zabilježen u podmorju južnog Jadrana. Parazit se nastavio širiti od Elafitskog otočja sve do srednjeg dijela Jadranskog mora. U travnju 2019. godine zabilježen je prvi pozitivan nalaz na H. Pinnae u tkivu periske izuzete iz Nacionalnog Parka Mljet.



UTOČIŠTE ZA PLEMENITE PERISKE


Tijekom terenske evaluacije podmorja u NP Mljet 2019. godine, zajedno sa suradnicima sa Sveučilišta u Dubrovniku, tim Aquariuma Pula svjedočio je masovnom pomoru plemenitih periski. Takav poražavajući prizor bio je poticaj za samoinicijativnu implementaciju konzervacijskih akcija s ciljem zaštite preostalih jedinki na sjevernom dijelu Jadrana, koje su u međuvremenu odobrene i potaknute od strane Ministarstva.

Uslijed alarmantne situacije za plemenitu perisku u Sredozemlju, Aquarium Pula je, uz financijsku pomoć Europske unije akvarijskih kuratora (EUAC), poduzeo adekvatne preventivne mjere čime je postao svojevrsni prihvatni centar danas poznat pod nazivom „Plemenito utočište“.

Temeljem iskustava drugih akvarija (Oceanografic Valencia) i stručnjaka (Sergio Trigos), razvijena je pogodna i adekvatna stručna podloga za održavanje plemenitih periski u kontroliranim uvjetima. Idealna temperatura i salinitet, optimalna gustoća jedinki, raznolikost hrane te izloženost suncu samo su neki od neophodnih uvjeta za održavanje i osiguranje preživljavanja vrste.
U rekordnom roku postavljen je niz karantenskih bazena s recirkuliranom pročišćenom vodom, uspostavljen je pogon za uzgoj žive hrana, a sustavi za održavanje života periski odvojeni su po skupinama jedinki izuzetih s pojedinih staništa. Izolirali smo i zbrinuli tristotinjak plemenitih periski izuzetih iz divljine i time ispunili kapacitet „Plemenitog utočišta“.


SAZNAJTE VIŠE O RADU UTOČIŠTA

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u lipnju 2019. godine izdalo je dozvolu za sakupljanje i držanje 33 zdravih jedinki s pulskog obalnog područja u karantenskim uvjetima s tretiranom recirkulirajućom morskom vodom. Osim svakodnevnog praćenja parametara vode, prijeko potrebna je bila izgradnja pogona za uzgoj raznovrsnog fitoplanktona i zooplanktona, uobičajene hrane za filtratorske organizme. Budući da je kraj 2019. godine obilježio masovni pomor plemenitih periski u Tršćanskom zaljevu, a nedugo zatim i u Piranskom akvatoriju, primorao nas je da od nadležnog Ministarstva zatražimo izuzimanje jedinki s drugih lokacija.
Analiza na patogene Haplosporidium pinnae i Mycobacterium spp. obavljene u Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI) za svaku su jedinku provedene na 3 uzorka tkiva (plašt, mišić aduktor i probavna žlijezda). Navedeno testiranje obavilo se isključivo na uginulim ili žrtvovanim jedinkama. Kako bismo provjerili stanje periski u sjevernom Jadranu, obavili smo prva testiranja te smo žrtvovali tri jedinke s tri lokacije (Pula-Stoja, Ližnjan i Peroj). Nakon negativnih rezultata na H. pinne i M. spp., iz prirode smo 4. 10. 2019. izuzeli 34 jedinke s lokacije Valovine u Puli te ih smjestili i rasporedili u odvojeni bazenski sustav. Nažalost, nakon određenog vremena uočili smo promjene u brzini otvaranja i zatvaranja ljuštura te izgledu plašta. Tada su prve jedinke u Utočištu počele ugibati. Analize su provedene na netom uginulim jedinkama po datumima navedenim u tablici, a rezultati su pokazali da jedinke nisu zaražene s H.pinnae, već im je naknadno utvrđena prisutnost M. spp. (19.02.2020. i 27.05.2020.). Od 34 periski do današnjeg dana (25.01.2021.) preživjela je samo jedna jedinka.
Sljedeće tri skupine pristigle su s tri različite lokacije; Vinkuran, Štinjan i Rovinj, u veljači 2020. godine. Iz svake skupine, pri samom dolasku, žrtvovana je jedna jedinka koja je testirana. Rezultati analize na H.pinnae. i na M. spp. bili su negativni. Nažalost, povišenjem temperature (u svibnju 2020.) pojavio se značajan mortalitet te smo testirali tri netom uginule jedinke. Rezultati ovih analiza pokazali su da su sve 3 zaražene H.pinnae, a dvije od tri i na M. spp. Naše mišljenje, a i mišljenje HVI, je da su ove jedinke koje su pristigle u veljači 2020. već bile zaražene, no s obzirom na nisku temperaturu, nije bilo moguće detektirati prisustvo parazita.
Prvi online IUCN-ov (Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava) kongres, na kojem smo i mi prisustvovali sa svojim rezultatima rada, predočio je novija saznanja o stanju plemenitih periski diljem Sredozemlja; mali broj preživjelih jedinki nastanjuju francuski, španjolski i turski akvatorij, dok nekolicina znanstvenih institucija i akvarija održavaju na životu stotinjak periski, od kojih je većina smještena u Španjolskoj.



NOVA NADA – Mlade plemenite periske


dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvija Kipson 2017. godine su u okviru projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), čiji je glavni cilj obnova degradiranih morskih staništa, uspješno provele transplataciju periski iz pulske luke u NP Brijuni te su spoznale da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti ličinke plemenite periske. Stoga su pokrenule inicijativu postavljanja kolektora za mlađ, “PinnAdriaNet“ kojoj su se pridružili partneri iz više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga diljem Hrvatske. Ovaj projekt rezlutirao je potpisivanjem sporazuma s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja u 2020. godini, kada Aquarium Pula postaje glavna institucija u Hrvatskoj zadužena za održavanje mladih i odraslih jedinki plemenite periske u kontroliranim (ex-situ) uvjetima. Fond sufinancira i pojedine aktivnosti koje provode naši partneri: nadzor lokacija preživjelih jedinki, postavljanje kolektora za prihvat mlađi, održavanje odraslih jedinki i ličinki u kontroliranim uvjetima (ex-situ) te podizanje svijesti javnosti kroz razne edukativne aktivnosti.



U sklopu projekta postavljeni su kolektori za prihvat mlađi periske na 15 lokacija diljem Jadrana. Postavljanje je provedeno u lipnju 2020. godine, a kolektori su izvađeni i pregledani krajem godine. Na tri lokacije pronađeno je sveukupno 15 mladih jedinki koje se danas nalaze u karantenskom odjelu Aquariuma Pula. Za njih se koristi posebno pripremljena morska voda, pročišćena i kontinuirano tretirana UV svjetlom te filtrirana na 1 mikrometar. Mlade periske nalaze se u bazenima zatvorenog sustava, a s obzirom na lokaciju pronalaska podjeljene su na tri skupine; Omišanka, Brionke i Rovinjke. Svi se parametri sustava; temperatura, salinitet, pH, i količina kisika, nusproizvodi metabolizma (amonijak, nitriti, nitrati) svakodnevno kontroliraju te se strogo održava čistoća. Budući da se radi o juvenilnim jedinkama, potrebno ih je svakodnevno hraniti više puta. Hrana se sastoji od različitih vrsta jednostaničnih algi, odnosno fitoplanktona (Tysochrisis sp., Tetraselmis sp., Nanocloropsis sp. i alge kremenjašice) uz mali dodatak zooplanktona.


SAZNAJTE VIŠE

Prva jedinka periske pristigla je u pulski akvarij 19. studenog, nazvana „Omišanka“. Jelena Kurtović Mrčetić, biolog iz Javne Ustanove More i Krš, nakon pomnog pregleda kolektora na 6 metara dubine u Maloj Luci u Omišu, pronašla je mlađ periske, veličine 1,5 cm. Nekoliko dana kasnije pristigle su „Rovinjke“, jedinke pronađene tijekom pregleda kolektora u uvali Leso pod vodstvom dr.sc. Andreja Jaklina. Krajem prosinca, pristigle su i „Brionke“. Pronađene su tijekom pažljivog pregleda kolektora postavljenih u Nacionalnom Parku Brijuni, a tim pod vodstvom dr.sc.Tatjane Bakran-Petricioli ih je predao Aquariumu Pula. Hrane se više puta dnevno: ručno (najmanje 4 puta) te uz pomoć automatske hranilice (svakih sat vremena).



EDUKACIJA I PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI


Edukacija javnosti o problemima s kojim se morski ekosustav susreće oduvijek je bila jedna od ključnih stavki zaštite vrsta i prirodnih dobara. Vodeći se takvim saznanjima, Aquarium Pula ostvario je niz postignuća u svrhu podizanja svijesti o problematici vezanoj za plemenite periske. Krajnji cilj je upoznati javnost s našim aktivnostima, senzibilizirati i dati poticaj pojedincima kako bi se sami aktivno uključili u zaštitu ove plemenite vrste. Razne dojave s terena prikupljene od strane građana često su neophodne te uvelike pomažu pri dobivanju šire slike stanja populacija vrste koju treba štititi.




PLEMENITO UTOČIŠTE – Dokumentarni film


Kratki dokumentarni film „Plemenito utočište“ prikazuje plemenitu perisku kao najvećeg školjkaša Sredozemlja bez čije će prisutnosti razvnoteža morskog ekosustava Sredozemlja kakvog trenutno poznajemo biti nepovratno narušena. Publiku ujedno upoznaje s masovnim pomorom ovih životinja uslijed neočekivanog širenja patogena koji su perisku doveli na sam rub izumiranja. Kratki dokumentarni film „Plemenito utočište“ prikazuje plemenitu perisku kao najvećeg školjkaša Sredozemlja bez čije će prisutnosti razvnoteža morskog ekosustava Sredozemlja kakvog trenutno poznajemo biti nepovratno narušena. Publiku ujedno upoznaje s masovnim pomorom ovih životinja uslijed neočekivanog širenja patogena koji su perisku doveli na sam rub izumiranja. Pogledajte „Plemenito utočište“ i popratite aktivnosti znanstvene zajednice te djelatnika Aquariuma Pula koji su se predali očuvanju ove plemenite i morskom ekosustavu neophodne vrste.